Dijete za mršavljenje donose ozbiljne posljedice – odmah prestanite s njima

Dijete za mršavljenje koje ga zagovaraju kroz restrikcije namirnica za sobom donose ozbiljne psihološke posljedice i vrijeme je da prestanete s njima. Ne znam jesam li ljut ili zabrinut, ali mogu reći da preko 80% klijenata s kojima radim u mentorstvu upravo dolazi s raznim poremećajima u prehrani, od nekontroliranog prejedanja do narušenog odnosa s hranom.

Zašto su dijete za mršavljenje popularne?

Zato jer obećavaju brze rezultate. Većina pojedinaca želi brze rezultate preko noći, bez da mijenja išta od dosadašnjih navika, bez da moraju i prstom pomaknuti. U principu, razmišljaju na sljedeći način:

“Daj mi nešto čarobno da se ne trebam previše truditi i da u dva tjedna izgubim 3 do 4 kile i to je to pa ćemo lako dalje. Ne brinem se za zdravlje? Pa nisam ja lošeg zdravlja, nisam u bolnici, živim, dobro je. Moja baka je jela samo špek i luk i doživjela 96, što ti znaš.”

Isto tako, pružaju krajnjem korisniku jednostavan razlog, primjerice, ugljikohidrati ne valjaju, samo njih izbaciš i to je to. Ovo ne valja, samo to makni i bit će dobro. Kako smo navikli na sve gledati kroz dobro i zlo, onda je jednostavno, ugljikohidrati su zlo, idem ih maknuti, eto me nakon dva tjedna, napokon imam 4 kilograma manje.

Što sada?

Gotovo nitko ne održi tu novu težinu jer su do nje došli tako što su izbacili neku namirnicu ili skupinu namirnica. Ništa drugo se nije promijenilo. Evo ih sada, s 4 kilograma manje i starim, lošim navikama. Što očekujemo da će se dogoditi, ovako promatrajući sa strane?

Znamo da su navike ono što provodimo svaki dan, dio su naše svakodnevnice. Imate osobu koja skine 4 kilograma kroz odricanja i odluči da je to to, sada je zadovoljna s te 4 kile manje, ali i dalje ima stare, loše navike. Naravno da će navike odraditi svoje i ne da će vratiti te kilograme nego će dobiti i nove.

Ovo ne govorim samo iz svojeg iskustva rada s klijentima već imamo brojna istraživanja na tu temu, a sve ću linkati kroz članak i izvore navesti na samom kraju članka.

Meta-analiza koja je analizirala 14 popularnih restriktivnih dijeta je pokazala da svi nakon 12 mjeseci vrate staru težinu. Restriktivni načini prehrane jednostavno nisu održivi na duge staze.

Koje su posljedice dijeta za mršavljenje?

Radio sam s toliko ljudi koji imaju ozbiljne psihološke posljedice od tih dijeta da bih mogao sažeti sve podatke i objaviti rezultate analize koliko toga ima i kakvih sve slučajeva ima. Prije svega, svaka čast onima koji su odlučili preuzeti odgovornost za sebe i poraditi na tome, svi oni s kojima osobno radim i svi oni koji su odlučili potražiti stručnu pomoć. Velik je korak što ste se odvažili krenuti, samim time priznali da imate problem i odlučili pronaći riješenje.

Preuzimanje odgovornosti je baš nešto o čemu u zadnje vrijeme puno pričam s Donatom, a vjerujem da će uskoro izbaciti kvalitetan materijal na tu temu pa ga obavezno zapratite da ne propustite tu temu.

Vratimo se mi na posljedice kada bih sažeo sve podatke od svih svojih klijenata, izdvajaju se tri najčešće posljedice:

1. Nekontrolirano prejedanje

Nakon perioda restrikcija gdje si uskratite voljenu hranu, odlučite da je bilo dosta, svo to vrijeme je u vama gorjela želja za tim namirnicama i jedva ste dočekali da ih jedete. Kada nekome nešto što voli uskratite na neki period, osoba čim dođe u posjed toga kreće nekontrolirano vraćati to pod svoje, u ovom slučaju hranu, a najgore od svega, pojedinci koji su pod restrikcijama uopće nisu svjesni toga.

Slijedi ubijanje u hrani, ogroman kalorijski unos i povratak na staro, a nerijetko i povećanje kilograma jer smo toliko tužni i jadni što smo bili bez svoje omiljene hrane i sada smo tako sretni, odmah počinjemo vezati osjećaj sreće za omiljenu hranu i hranu koristimo kao alat za sreću. Eto nam emocionalnog prejedanja koje se upravo stvorilo, a koje sam detaljno obradio u ovom članku uz izvore iz znanstvene literature.

2. Osjećaji krivnje i grižnje savjesti

Kako su kroz dijete za mršavljenje naučili i programirali um da su neke namirnice loše, ako jedemo nešto loše, nismo dobri. Javlja se osjećaj krivnje, odmah se gleda trbuh u ogledalu, staje se na vagu jer je osobi stvorena percepcija da, ako pojede nešto takvo, nije dobro. Nisi zdrava osoba, ne pridonosiš zdravlju, uništavaš si zdravlje.

Onda proizvođači naprave kvalitetnu analizu podataka i shvate da to može biti odličan okidač za kupovinu, idemo naciljati ove ranjive skupine koji su ionako istraumatizirani i pod raznim poremećajima pa im prodati riješenje poremećaja – jedi ovo, ali bez grižnje savjesti. Plati to duplo više, ali hej, barem nemaš grižnje savjesti.

Pa tako osoba prestaje uživati u hrani, oprezna je na bilo kakvim druženjima gdje ima hrane, umiješa se okolina, krenu zadirkivanja, ruganja, pa ti si na dijeti, aha ti to ne smiješ, pa nisi nešto smršavila, ma daj jedi, pa uzmi i eto nam povratka na staro što se tiče težine, ali povratak na staro što se tiče psiholoških posljedica se ne dogodi tako brzo.

Kod nekih ostaje trajno.

3. Narušen odnos s hranom

Ovo je ustvari kulminacija svih posljedica i rezultat restriktivnih dijeta. Na svaku namirnicu koja nije poznata kao nutritivno bogata osoba gleda sa skepsom, sumnjom i doslovno ju je strah pojesti ju. Hrana je dio nacionalnih identiteta, kulture, ljudi se druže, okupljaju i zaljubljuju uz hranu, a sve te stvari osoba s narušenim odnosom itekako propušta ili ih provodi s grčem u želucu.

Osoba prakticira prehranu koja se sastoji isključivo od nutritivno bogatih namirnica, ne želi ni čuti za ništa drugo i tako izdrži par tjedana, pa povratak na staro, novi pokušaj i tako u krug, a psihološke posljedice se sve više i više gomilaju.

Prestanite s njima sada

Doslovno sada, ovog trenutka, treba li vam to u životu? Trebate li si narušiti odnos s hranom i razviti niz poremećaja u prehrani kroz dijete za mršavljenje? Okej, znam, da bi osoba nešto napravila, treba joj jasan razlog zašto. Ako nemamo dobar razlog zašto nešto trebamo napraviti, nećemo to napraviti.

Ostavit ću vas na kraju ovog članka s jednim pitanjem oko kojeg želim da dobro promislite svi koji ste na bilo kakvoj restriktivnoj dijeti za mršavljenje.

Mogu li ovakvu prehranu održati svaki dan, u svakoj situaciji, do kraja svojeg života?

Je li ti ovaj članak bio koristan? Podrži moj rad brokulom! 🙂

Izvori:

1. Polivy J. Psychological consequences of food restriction. J Am Diet Assoc. 1996 Jun;96(6):589-92; quiz 593-4. doi: 10.1016/S0002-8223(96)00161-7. PMID: 8655907.

2. Daee A, Robinson P, Lawson M, Turpin JA, Gregory B, Tobias JD. Psychologic and physiologic effects of dieting in adolescents. South Med J. 2002 Sep;95(9):1032-41. PMID: 12356104.

3. Ge L, Sadeghirad B, Ball GDC, da Costa BR, Hitchcock CL, Svendrovski A, Kiflen R, Quadri K, Kwon HY, Karamouzian M, Adams-Webber T, Ahmed W, Damanhoury S, Zeraatkar D, Nikolakopoulou A, Tsuyuki RT, Tian J, Yang K, Guyatt GH, Johnston BC. Comparison of dietary macronutrient patterns of 14 popular named dietary programmes for weight and cardiovascular risk factor reduction in adults: systematic review and network meta-analysis of randomised trials. BMJ. 2020 Apr 1;369:m696. doi: 10.1136/bmj.m696. Erratum in: BMJ. 2020 Aug 5;370:m3095. PMID: 32238384; PMCID: PMC7190064.