Gdje je granica između restrikcije i samokontrole u prehrani?

Možete vidjeti kako u tekstovima često spominjemo da 10-15% ukupnog unosa kalorija kada ste na smanjenom unosu kalorija može doći iz nutritivno siromašne hrane, a danas želimo napisati nešto o granici između samokontrole i resktrikcije.

Nutritivno siromašna hrana

Pod pojmom nutritivno siromašna hrana podrazumijevamo sve proizvode i namirnice koje ne sadrže kvalitetne nutrijente. Da skratimo, junk food, razne čokoladice, keksi, kolači i sva ostala hrana koja ne sadrži dovoljno kvalitetnih nutrijenata i u kojoj uživamo.

Ono što se često događa je da kada krenemo mijenjati svoju prehranu, obično to radimo na način da maknemo sve namirnice koje inače volimo jesti pa “patimo”i kad tad pokleknemo i prejedemo se.

Što ako ih ubacimo u svoj jelovnik?

10-15% ukupnih kalorija iz junk fooda

Uzmimo primjer osobe koja 85% kalorija u danu unese iz nutritivno bogate hrane, a par puta tjedno ostatak iz junk fooda jer jednostavno ima želju ili se našla u situaciji, recimo da to napravi tri puta tjedno – koliko tih 15% može utjecati na zdravlje?

Tih 15% par puta tjedno je beznačajna doza koja ne može imati utjecaja.

Može li kamenčič na cesti prevrnut kamion na krov? Šanse su jako blizu nuli, ako je kamion tehnički ispravan.

Što je kamion u priči?

Kamion je tijelo koje većinu kalorija unosi iz nutritivno bogate hrane što znači da zadovolji unos proteina, omega-3 masnih kiselina i mikronutrijenata. Kamion je tijelo koje to radi već neko vrijeme i ponešto nutritivno siromašne hrane ne može napraviti nikakvu štetu, uostalom, imamo unutarnje organe koji reguliraju stvari, inače bi od svake prerađene ili šećerom krcate hrane koju pojedemo ponekad imali ozbiljne probleme. Sve ovo se naravno odnosi na zdrave osobe, u razna oboljenja nećemo ulaziti.

Što je kamenčić u priči?

Kamenčić je ona minimalna, beznačajna, zanemariva doza. Kako nas minimalna doza nutritivno siromašne hrane ne može ugroziti, tako nas ni minimalna doza nutritivno bogate hrane ne može ugroziti, priča je vrlo jednostavna. Ipak, ovo nije za svakoga jer se nakon ove jednostavnije teorije postavlja najvažnije pitanje koje će definirati odabir.

Možete li stati na tome?

Granica između restrikcije i samokontrole

Sada u priču ulazi samokontrola, popularna riječ koju svi volimo.

Ako ubacite 10-15% kalorija iz junk fooda, hoćete li se moći zadržati unutar tih kalorija ako ste u deficitu? Možete li ostati na jednoj krišci pizze i ne posegnuti za coca colom? Možete li ostati na jednom kolaču? Hoće li vas taj fini okus ponijeti i nagnati na još jednu krišku?

Ako je odgovor da, onda ne ubacujte tu hranu dok ne steknete samokontrolu i držite se restrikcije neko vrijeme. Moramo to reći jer će s vremenom stvari ići na gore i manjak samokontrole će prerasti u potpuno prejedanje.

Planovi prehrane ne smiju biti planovi, to treba biti jelovnik koji ćete jesti ostatak života. To treba biti fleksibilan jelovnik gdje ćete jesti stvari koje volite i nutritivno bogatu hranu kako bi osigurali optimalno funkcioniranje organizma.

Mogu li tako jesti cijeli život?

U radu s klijentima inzistiramo na tim stvarima i uvijek im šaljemo tablicu namirnica te sami biraju namirnice s kojima žele da im slažemo recepte.

Granica je tako tanka i samo ju vi znate.

This post is also available in: Engleski