Hrvatski
Hrvati i Hrvatice su najdeblji u Europi. Zašto je to tako?
Prema službenim podacima iz 2014. su Hrvati bili na prvom mjestu po prekomjernoj težini, a Hrvatice oko 14. mjesta – podaci iz 2019. pokazuju da su i Hrvatice sada prve, stanje je zaista zabrinjavajuće. Eurostat je doslovno prošli tjedan kroz svoje službene statistike izbacio podatke za 2019. godinu i nevjerojatno je da se od zadnjeg puta, 2014. godine ništa nije promijenilo već naprotiv, stvari su postale znatno gore.
Kao pokazatelj se uzima BMI te će mnogi reći da on nije relevantan pokazatelj, ali BMI je generalno jednostavan i koristan alat za opću populaciju koja i je predmet statistika odnosno većina, zato se koristi.
U ovom članku promišljam o razlozima ovog negativnog trenda kao i što možemo napraviti da zajedno napravimo prve pomake. Vrijeme je da se osvijestimo jer bolesti uzrokovane lošim životnim navikama poput dijabetesa i bolesti krvožilnog sustava su sve češće, a sama pretilost je pogubna po zdravlje, zdrava debljina ne postoji.
Foto: Eurostat
Ono što brine jest, koliko gore može od ovoga? Zašto smo na prvom mjestu po debljini u cijeloj Europi? Ono najvažnije, što možemo poduzeti?
1. Velika količina dezinformacija po društvenim mrežama
Prosječna osoba u Hrvatskoj je uglavnom nisko informirana po pitanju prehrane i prehrambenih navika pa kritički pogled na informacije koje konzumira gotovo da i nije prisutan. Upravo iz tog razloga prolazi sve što se plasira, a ponajviše po društvenim mrežama, Facebook grupama i raznim influencer profilima koji u svrhu promocije proizvoda za koji su plaćeni šire razne dezinformacije o prehrani, a i sami su nisko informirani o prehrani. Porazno je to što ih prati ogromna količina pojedinaca koji im vjeruju i upijaju svaku njihovu riječ, a najčešće se šire dezinformacije o štetnosti ugljikohidrata, konzumaciji raznih proizvoda za čišćenje organizma ili brzo mršavljenje, a ništa od toga nema znanstvene dokaze o djelovanju.
Foto: Eurostat
Najnoviji primjer imamo na slučaju Lane Klingor koja je u svrhu promocije jednog proizvoda promovira proizvod sa smanjenim udjelom ugljikohidrata i svodi zdravu prehranu na kuhanu piletinu i neslane namirnice. Kako dotična ima 127.000 pratitelja, prilično je jasno kakav će dojam o zdravoj prehrani dobiti većina: to je uglavnom hrana lošeg okusa, jednolična, a ugljikohidrati su loši.
2. Nedovoljan angažman struke
Smatram kako nutricionisti, kojima je to glavna struka, nisu dovoljno aktivni na društvenim mrežama, gdje većina traži odgovore na svoja pitanja i “uči” o prehrani. Čast izuzecima koji rade dobar posao, ali većina nutricionista ne zna stvarati sadržaj za opću populaciju već se ponašaju kao da su na fakultetu, koriste previše stručnih termina i sadržaj im je jednostavno previše dosadan da bi netko tko ne zna ništa o prehrani postao zainteresiran i počeo polako provoditi promjenu. Također, planovi prehrane koje većina izrađuje su prilično jednolični i porazni (dobivam ih redovito u inbox) te je to prilično zabrinjavajuće s obzirom na granu koju službeno predstavljaju svojom diplomom.
Potreban je znatno veći angažman oko sadržaja i prilagođenost općoj populaciji, nikoga ne zanimaju stručni detalji, ne radite sadržaj za kolege studente, radite ga za laike bez ikakvog iskustva i s minimalno znanja.
3. Uloga javnih izvora informiranja
Javni izvori informiranja poput portala imaju ključnu ulogu u informiranju javnosti, a ovdje su u većini slučajeva itekako zakazali. Nebrojeni portali koji kontinuirano šire dezinformacije i pišu članke o brzim dijetama i opskurnim načinima za mršavljenje. Zašto to pišu? Jer je to ono što se najviše pretražuje u Hrvatskoj i to je ono što privlači najviše klikova. Veći broj posjeta na portal znači veći broj klikova, a to je onda argument za prodaju oglasnog prostora što portalima donosi prihod kako bi mogli dalje živjeti – vrlo jednostavno.
>> ZAŠTO VEĆINA PORTALA ŠIRI DEZINFORMACIJE O PREHRANI? <<
Pomalo je žalosno da kod većine takvi članci i dalje prolazi te da ne postoji ni minimalna količina kritičkog načina razmišljanja već se isprobavaju razne dijete koje su opasne po život pa tako osobe provedu dan samo na vodi s limunom ili prestaju jesti nakon 18:00 s obzirom da su na svim portalima pročitali da konzumacija obroka nakon 18:00 deblja.
4. Nepriznavanje znanosti u Hrvatskoj
Iako sam bio svjestan da je znanost uglavnom kod nas slabo priznata i apstraktna te koliko god se trudio istu približiti kroz svoj rad na Differentu zadnjih 6 godina, pomalo me šokiralo kada je nastupila korona i kada sam shvatio koliko se kod nas znanost ne priznaje. Naravno da je komunikacija naših vladajućih katastrofalno loša i odigrala je veliku ulogu u nepovjerenju prema koroni, ali i prije nego su oni zakazali je količina nepovjerenja u znanost bila ogromna, a to se automatski preslikava i na prehranu.
View this post on Instagram
Uglavnom pojedinci smatraju kako su istraživanja namještena, plaćena od zlih farmaceuta, industrije ili pomno odabrana kako bi išli u prilog onome što osoba želi reći. Da se razumijemo, sve što sam naveo postoji, događalo se, događa se i događat će se. Upravo zato je Different ovdje da dostavi relevantne, znanstveno potvrđene informacije o prehrani od vodećih svjetskih znanstvenika s područja prehrane i fitnesa generalno i drago mi je da priča raste iz dana u dan.
5. Neumorni zagovaratelji jednog načina prehrane
Imate ih koliko god želite, LCHF je najbolji, keto je jedini način za mršavljenje, svi osim vegana su zli ubojice, povremeni post je jedini zdravi način prehrane, UN dijeta skida kilograme instantno… drušvene mreže i internet su prepuni onih koji zagovaraju samo jedan način prehrane i sve ostalo je loše.
Okupljaju se u velikim skupinama i svakome tko im se pridruži pune glavu dezinformacijama, a onda te osobe to šire dalje na svoju okolinu jer kada imate nisko informiranu osobu koja ne zna ništa o prehrani, bilo tko će ju uvjeriti u bilo što, samo da ima kvalitetan i argumentiran nastup. Kako osoba ne zna gotovo ništa, svaki argument uvjerljivo izrečen će joj biti kvalitetan i prihvatljiv.
Rezultat je jednostavan, hrpa skupina koje su uvjerene da je njihov način prehrani najbolji, a ustvari se vraćaju na staro čim ga prestanu prakticirati. Uvijek se vraćam na meta-analizu koja je sažela nebrojeno istraživanja gdje se gledalo 14 popularnih načina prehrane i nakon koliko se ljudi vrate na staro te se pokazalo da nakon godinu dana apsolutno svi vrate staru težinu i nitko ne uspije održati novu težinu nakon mršavljenja.
Zašto? Zato jer nisu radili na tome da steknu navike na koje će se osloniti već su proveli kratkoročne režime prehrane prepune odricanja, zabrana i restrikcija, a to ne funkcionira dugoročno. Zato kroz svoj tečaj i mentorstvo upravo podučavam stjecanje navika na koje ćemo se osloniti i razvijanje vještina koje će nam pomoći da imam održiv način prehrane umjesto da se stalno vrtimo u krug.
Zaključak
Stanje je jako loše i vjerujte, može i gore. Trenutno smo prvi po debljini u cijeloj EU i ako ovako nastavimo, samo ćemo učvrstiti to prvo mjesto. Potrebno je niz aktivnosti s ciljem informiranja opće populacije o pravilnoj prehrani uz znanstveno dokazane informacije. Potrebno je identificirati i javno označiti izvore koji šire dezinformacije kao što to društvene mreže rade za koronu.
Pretilost je stara/nova pandemija u velikom porastu i potrebno je djelovati.
3. Ge L, Sadeghirad B, Ball GDC, da Costa BR, Hitchcock CL, Svendrovski A, Kiflen R, Quadri K, Kwon HY, Karamouzian M, Adams-Webber T, Ahmed W, Damanhoury S, Zeraatkar D, Nikolakopoulou A, Tsuyuki RT, Tian J, Yang K, Guyatt GH, Johnston BC. Comparison of dietary macronutrient patterns of 14 popular named dietary programmes for weight and cardiovascular risk factor reduction in adults: systematic review and network meta-analysis of randomised trials. BMJ. 2020 Apr 1;369:m696. doi: 10.1136/bmj.m696. Erratum in: BMJ. 2020 Aug 5;370:m3095. PMID: 32238384; PMCID: PMC7190064.
