Hrvatski
Imunitet, vitamini, proteini i vlakna – kako su povezani i što bi svatko trebao znati?
Približavanjem zimskog perioda imunitet i vitamini postaju sve aktualnija tema u mnogim krugovima. Među prethodnim Different člancima objašnjeno je da imunitet nije nešto što se možde stvoriti naglim unosom vitamina C odnosno natrpavanjem limunima što se kod velikog dijela populacije može vidjeti.
Imunitet je nešto što se gradi, a temeljen je na nutritivno bogatoj hrani, redovitoj tjelovježbi i dostatnoj količini sna. Uz to, pričali smo i o tome što se događa s hranom kada ju pojedemo.
Objedinivši ta dva članka, ovaj put ćemo vam objasniti kako probava utječe na imunitet i na koje sve načine hrana postaje naše obrambeno oružje u gorućem ratu protiv uzročnika bolesti.
Kako imunitet funkcionira?
Imunitet se sastoji od stanica koje djeluju poput ratnika-zaštitnika u našem organizmu. Ti „ratnici“ nazivaju se bijele krvne stanice (leukociti), a oružje koje koriste u obrani od uzročnika bolesti su zapravo brojne molekule koje izlučuju (npr. protutijela, citokini, kemokini). Prosječan laik ne mora znati nazive tih molekula, niti kemijski mehanizam djelovanja, ali ono što bismo svi trebali znati je sljedeće: obrambene molekule koje bijele krvne stanice izlučuju nastaju iz onoga što unosimo u tijelo. Pogađate – hrana je ono što će kroz niz metaboličkih procesa našim zaštitnicima – bijelim krvnim stanicama – osigurati da imaju najbolje moguće oružje u borbi protiv uzročnika bolesti.
Vitamini
Dosad smo već zaključili da se u našem tijelu svakodnevno odvija strahovit boj između uzročnika bolesti i bijelih krvnih stanica. Obje strane međusobno se napadaju pomoću molekula koje izlučuju. Vitamini u našem organizmu omogućuju normalno funkcioniranje svih stanica pa tako i leukocita.
Vitamini su važni za imunitet.
Možemo reći da ono predstavlja kvalitetnu sirovinu koju naši leukociti mogu preraditi da bi si izgradili čim kvalitetnije oružje za borbu protiv uzročnika bolesti. Uz to vitamini posredno sudjeluju u popravku štete nastale napadom od strane patogena zahvaljujući svom antioksidativnom učinku.
Bjelančevine
Znamo da su bjelančevine, odnosno proteini, nužni za održavanje mišićne mase. Međutim, oni imaju mnoštvo drugih funkcija od kojih je jedna utjecaj na normalno funkcioniranje imunosnog sustava. „Oružje“ koje leukociti koriste u borbi protiv uzročnika bolesti su uglavnom proteinskog sastava (npr. protutijela koja djeluju kao strelice kojima leukociti označe uzročnike bolesti kako bi ih svi mogli pronaći i zajedno uništiti) stoga je važno unositi dostatnu količinu kako bi se zadovoljile dnevne potrebe, a time se zaštitili od infekcija.
Vlakna i bakterije
Na spomen bakterija velika većina ljudi pomislit će na nešto negativno i loše. No, upravo naprotiv, u ratu koji se u našem organizmu odvija sudjeluje mnoštvo bakterija koje su na našoj strani. Takve „dobre“ bakterije nalaze se posvuda – na našoj koži, u ustima, spolnim organima i unutar crijeva. Njihova prisutnost na tim mjestima je neizrecivo značajna. Kada se njihov broj smanji može doći do pojave svrbeža, iritacija, gljivičnih infekcija te drugih poteškoća.
Prisutnost bakterija je jako važna.
U priči o imunitetu važno je spomenuti crijevnu floru, tj. dobre bakterije koje se nalaze unutar crijeva. Zdrava i uravnotežena crijevna flora je od iznimnog značaja ne samo za jak imunitet već i zaštitu od nastanka mnogih bolesti poput šećerne bolesti, Crohnove bolesti, autoimunih bolesti i dr., a više o tome možete pročitati na ovoj poveznici. Te bakterije se hrane vlaknima iz hrane koju smo unijeli, a probavljanjem te hrane proizvode vitamine B kompleksa te tvari koje ubijaju uzročnike bolesti („zle“ bakterije).
Zaključak
U našem tijelu se non-stop odvija rat između naših bijelih krvih stanica i uzročnika bolesti. Oružje koje mi koristimo temelji se na proteinima i vitaminima stoga ih je važno unositi u dovoljnoj količini. Crijevne bakterije su također naši veliki prijatelji u održavanju jakog imuniteta stoga ih nagradimo unošenjem vlakana iz hrane jer je to njihovo omiljeno jelo.
Disclaimer: sadržaj ovog članka pisan je jednostavnim rječnikom i izrazito sažeto kako bi bio razumljiv svakom pojedincu koji ga otvori. Ovaj tekst predstavlja osnovu za razumijevanje imuniteta, ali je svakako dobro i preporučljivo nadopuniti ga stručnom literaturom u svrhu dubljeg i potpunijeg usvajanja znanja.
Reference:
Guyton i Hall (2017): Medicinska fiziologija, udžbenik, 13. izdanje. Medicinska naklada, Zagreb, str. 455-475
Andreis et al. (2010): Imunologija, udžbenik, 7. izdanje, Medicinska naklada, Zagreb, str. 21
https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC6104162/
Autorica članka
Nives Ražnjević je studentica diplomskog studija Biokemije u Ljubljani. Kod biokemije najviše voli to što posjeduje svojstvo da raščlani gotovo sve do najsitnijih dijelova kako bi se dotakla istinska bit načina funkcioniranja. Isto to će vam pokušati prenijeti na pojednostavljen način kroz kratke i sažete članke na različite teme.
Uz to, zanimaciju pronalazi u fitnesu, čitanju, svim oblicima kvalitetno provedenog vremena s njoj dragim ljudima te njezinom mačkom. Prema hrani gaji posebnu strast, međutim, mrvicu više prema samom konzumiranju nego njezinoj pripremi.
