VODIČ ZA UČENJE: Kako se kvalitetno organizirati za učenje?

Često mi se znalo dogoditi da baš onda kada sam odgađala učenje do zadnjeg trena, naučila bih najbolje i najkvalitetnije. S druge strane, to bi bilo užasno stresno jer bih osjećala ogroman vremenski pritisak.

Kada imamo dojam da je vremena dovoljno, to nas zna natjerati da obavezu odgađamo ili da se iste ne prihvatimo dovoljno ozbiljno i fokusirano zato jer: “…ma ima vremena.“ Iz tog razloga naučila sam sam si stvoriti umjetni zdravi vremenski pritisak zahvaljujući kojem bih efektivno koristila raspoloživo vrijeme, naučila sve što se naučiti treba te umanjila količinu stresa.

Rasporedite vrijeme

Prvi korak u organizaciji je procijeniti koliko vremena je potrebno za pojedinu lekciju. Procjena može biti proizvoljna, a moguće ju je izračunati. Kada ste procijenili koliko vremena trebamo da prođemo pojedinu lekciju, smisleno je na kalendaru naznačiti točan sat i dan kada se kojoj lekciji mislite posvetiti.

>> KAKO POSTAVITI PRIORITETE KOD UČENJA? <<

Na ovaj način izbjegavate prokrastinaciju, odnosno odgađanje obaveze jer postajete svjesni da ako tu lekciju ne izvršite u zadano vrijeme ona posljedično utječe na kvalitetu i vrijeme posvećeno idućim lekcijama, odnosno, nećete imati dovoljno vremena za ostalo. Uz to, dobiva se percepcija o tome da vremena zapravo i nema toliko koliko se čini čime se povećava produktivnost. 

Isključite mobitel

Ili ga stavite na „Ne smetaj“ način rada. Možete koristiti i aplikacije kao što su AppBlock koje onemogućavaju pristup aplikacijama poput Facebooka, Instagrama ili drugih koji mogu djelovati kao distrakcija.

Dva do tri scrolla nikada nisu dva do tri.

Naime, ovo je među današnjom studentskom populacijom izuzetno važno jer su društvene mreže ili igrice na mobitelu većini ljudi dobar izvor zanimacije i već nesvjesno posežu za mobitelom. Dva-tri „scrolla“ lako se pretvori u pola sata prelistavanja naslovnice. Stoga si u raspored ubacite vrijeme od 15ak minuta nakon izvršenja zadatka za određeni sat i dan gdje ćete si omogućiti uživanje u navedenim izvorima zanimacije.

Zaključak

Važno je stvoriti dojam o vremenu kojim raspolažemo. Kako bismo to postigli, važno je pojedine lekcije postaviti u točno određeni kalendarski period i toga se držati. Šanse za prokrastinaciju se na ovaj način značajno smanjuju.

Digitalni izvori zanimaciju predstavljaju veliku distrakciju današnjice, stoga ih nadmudrite na način da si ih kroz određeni vremenski period uskratite. Što se više fokusirate na gradivo, bolje i brže ćete ga naučiti, prije se toga riješiti te možda razviti i veću razinu zanimanja za temu kao i ugraditi naučeno u dugoročno pamćenje.

Autorica članka

Nives Ražnjević je dobitnica Dekanove nagrade Medicinskog fakulteta u Rijeci, autorica znanstvenog rada iz područja utjecaja toksičnosti teških metala na žive organizme i dobitnica nagrade za najbolji vizualni identitet i izglaganje rada. Studira na magistarskom studiju Biokemije u Ljubljani.

Iako se cijeli studij odvija na slovenskom jeziku, uspješno ga savladava zahvaljujući izrazito razvijenim vjestinama, tehnikama i metodama organizacije i sistematizacije koje u vodiču za učenje želi podijeliti sa svim studentima i onima koji žele unaprijediti svoje vještine učenja.