Zašto nam trebaju ponedjeljak, sljedeći mjesec ili Nova Godina da krenemo?

Jeste li se ikada zapitali zašto većina uvijek kreće od sljedećeg ponedjeljka, sljedećeg mjeseca, na jesen ili gotovo uvijek od početka sljedeće godine? Zašto jednostavno ne krenemo istog trenutka počevši od neke male radnje koju možemo uvesti u svoju svakodnevnicu? U zadnje vrijeme detaljno proučavam ovu temu i u ovom članku donosim rezultate istraživanja uz neizostavne znanstvene reference.
Vežemo se za određene dane ili datume u godini
Ponedjeljak, sljedeći mjesec, Nova Godina – sve su to određeni dani ili datumi koji sami po sebi označavaju početak nečega novog. Oni uvelike odskaču od naših svakodnevnih događaja, a koje možemo definirati kao dnevnu rutinu. Tako će prosječnoj osobi biti čudno započeti promjenu prije odlaska na posao ili prije večere, a što su događaji koji se odvijaju na svakodnevnoj razini.
Potrebno je nešto veće od svakodnevnog, običnog događaja.
Tako nešto naziva se “novi početak” i upravo je to motivator za početak promjene, a najčešće ga možemo uočiti početkom godine kada je popularan slogan “nova godina, novi ili nova ja”. Na taj način se odvajamo od svoje svakodnevne rutine i odlazimo na razinu vremenskih događaja koji nas potiču da krenemo u promjenu, u ovom slučaju određeni dani (ponedjeljak) ili datumi (1.1. ili 1. u nekom mjesecu).
Svakodnevna rutina odvija se svaki dan, a na dane ili datume koji oznavačavaju novi početak gledamo kao nešto što nije dio rutine i automatski počinjemo osjećati veći entuzijazam i motivaciju da krenemo upravo tada.
Puno povjerenja polažemo u buduću verziju sebe
Nastavno na buduću verziju sebe koju smo prethodno spomenuli, događa se situacija gdje polažemo daleko previše povjerenja u nju, a do razine da praktički prebacujemo svu odgovornost na sebe iz budućnosti. Jeste li se ikada našli u situaciji ili čuli da netko kaže u četvrtak kaže da kreće od ponedjeljka i da do ponedjeljka može jesti koliko hoće, nimalo se kretati jer u ponedjeljak kreće s treninzima i prehranom?
Krećem od ponedjeljka, do tada imam prostora raditi što hoću.
Upravo je to taj fenomen prevelikog povjerenja i prebacivanja odgovornosti na sebe u budućnosti. Mi u sadašnjosti odjednom više nemamo nikakvu odgovornost prema svojem zdravlju i postupcima, sve će to riješiti “ja u budućnosti” i ne treba se brinuti oko toga. Nevjerojatno je koliko daleko seže ignorancija i neodgovornost za vlastito zdravlje, a sada ću objasniti zašto koristim ovako teške riječi.
Buduća verzija sebe nije tako svemoguća
Okej, taj novi početak donosi entuzijazam i motivaciju – dva osjećaja koji nam pomažu da se pokrenemo. Ipak, krenuti nije dovoljno, potreban je konkretan plan aktivnosti i radnji koje ćemo provoditi da održimo to što smo krenuli i uspješno provedemo promjenu ili odluku.
>> KAKO OSIGURATI DA NE ODUSTANEŠ OD NOVOGODIŠNJE ODLUKE? <<
Kako smo svu odgovornost prebacili na buduću verziju sebe i jedino što imamo je entuzijazam koji je započeo tog ponedjeljka, vrlo brzo dolazimo do razloga zašto većina novogodišnjih odluka ili generalno odluka za bilo kakvu promjenu propadne – nemamo nikakav plan provedbe, nikakav plan aktivnosti koje ćemo provoditi ili vještina koje trebamo usvojiti da uspijemo.
Objasnit ću na jednostavnom primjeru
Osoba odluči da će u 2022. godini provoditi više fizičke aktivnosti pa pred kraj 2021. gotovo potpuno prestane s bilo kakvim kretanjem i treninzima jer ima prostora da se opusti, bude sve buduća verzija iz 2022. preuzela i sredila, nema brige! Nažalost, to tako ne funkcionira, a kako to funkcionira možemo vidjeti na odličnom predlošku kreiranom u sklopu istraživanja koje se odnosilo na vremenske događaje o kojima pričam, a koje osobe vežu za početak promjene.
Prema tome, ako ta odluka nije praćena strategijama i planom kako ju provesti u djelo, oslonjeni smo samo na onaj entuzijazam i motivaciju, a kako znamo da su to osjećaji, vrlo brzo će splasnuti i naša odluka nestaje kao dim u nebo.
Također, povjerenje i prebacivanje odgovornosti na budućeg sebe je čisto maštanje. Projekcija našeg uma i stvaranje nekog idealnog scenarija. U trenutku kada shvatimo da ta buduća verzija nije toliko svemoguća već je ista kao i sadašnja, može doći do ozbiljnog narušavanja slike o sebi, svojim sposobnostima jer smo svu vjeru položili u to da je buduća verzija nas bolja od sadašnje.
Zaključak
Obično biramo ponedjeljak, novi tjedan, novi mjesec ili novu godinu kao vrijeme kada krećemo u promjenu jer su to dani ili datumi koji nisu dio naše svakodnevne rutine ili događaja koji se odvijaju usred iste, a njihovo značenje je početak novog perioda na kalendaru. Uz to, kreiramo sliku buduće verzije sebe koju vežemo za te dane ili datume, a uglavnom smo superheroji koji će sve čarobno srediti i preuzeti odgovornost za naše zdravlje pa se do tog trenutka kada kreće promjena “opustimo” jer će buduća verzija srediti sve.
Naravno, kada nastupi taj dan ili datum, shvatimo da nemamo nikakav plan aktivnosti, mini radnji i vještina koje nam trebaju da promjenu provedemo i shvaćamo da buduća verzija nas ipak nije tako svemoguća kao što smo mislili.
Zato trebamo prestati gledati na određene dane ili datume kao motivatore za promjenu. Najbolje vrijeme da svatko od nas krene je sada, ovog trenutka, s najmanjom mogućom radnjom koja će potaknuti najmanju moguću promjenu. Nikakva izmišljena verzija nas iz budućnosti ne može preuzeti odgovornost za naše zdravlje.
To možemo samo mi, sada.
Sviđa ti se ovaj članak i želiš podržati rad Differenta?
Izvori:
1. Hengchen Dai, Katherine L. Milkman, Jason Riis (2014) The Fresh Start Effect: Temporal Landmarks Motivate Aspirational Behavior. Management Science 60(10):2563-2582. https://doi.org/10.1287/mnsc.2014.1901
2.Koo, M., Dai, H., Mai, K.M., & Song, C.E. Anticipated temporal landmarks undermine motivation for continued goal pursuit. Organizational Behavior and Human Decision Processes. (four authors contributed equally) (Forthcoming), Available at SSRN: https://ssrn.com/abstract=3621221