Znanje je samopouzdanje

Možeš ići u teretanu, hraniti se „zdravo“, možeš se udebljati/smršaviti, dobro obući, našminkati, ošišati se, obratiti pozornost na stav i poboljšati ga… Sve to će rezultirati boljim osjećajem u vlastitoj koži. Međutim, sve navedeno je nešto što je prolazno, pogotovo ako ne postoji razumijevanje temelja iza provedenih radnji.

Moguće je naći se u duljem ili kraćem životnom periodu bez pristupa nutritivno bogatoj hrani, mogućnosti odlaska frizeru ili pak postaviti kao prioritet školu ili novorođenče što bi se, uz sve napore, moglo odraziti i na izgled. To je realnost i nešto potpuno normalno što ne znači da bismo se trebali zapustiti.

I što kada do toga dođe? Onda se izvor samopouzdanja prebacuje na naš unutarnji doživljaj sebe. Ako svoju ličnost vežemo uz svoje tijelo ili odjeću, takvo samopouzdanje je teško održivo jer je prolazno te zahtjeva vrijeme i novac. Dakako, ulagati vrijeme i novac u tijelo i odjeću može biti prilično dobra investicija, ali prolazna i ovisna o vanjskim čimbenicima. U znanje se, s druge strane, uloži jednom, a uloženo se kroz život vraća višestruko.

Znanje je vječno

Prvenstveno želim naglasiti da pojam „znanje“ ne podrazumijeva nužno ono što učimo u školi. Ono može biti razvijena logika za raspolaganje novcem, osjećaj za modu, kako se odnositi prema ljudima, socijalne vještine, emocionalna inteligencija, diplomacija, osjećaj za biznis, razmišljanje „izvan kutije“, vještina izvlačenja maksimalnog iz minimalnog, ali naravno i akademsko obrazovanje.

Iako riječ „osjećaj“ u ovom kontekstu zvuči kao nešto s čime je osoba rođena, rađamo se samo s bojom očiju, bojom kose i (u odrasloj dobi) visinom (čak i to se kroz život može promijeniti). Sve ostalo se može naučiti.

>> ŠTO RADITI KADA NAM SE NIŠTA NE DA? <<

Znanje je imovina

Znanje je imovina zahvaljujući kojoj  se prilagođavamo onome što život donosi te uz to smanjiti ovisnost o vanjskim čimbenicima. U ovom tekstu se ponajviše referiram na životna znanja koja sam iznad navela – ona koja stvaraju temelj za šire razumijevanje funkcioniranja stvari koje rezultira istinskim zadovoljstvom i samopouzdanjem.

Životna znanja stvaraju temelj.

Također, ulaganje u kvalitetno akademsko obrazovanje je odlična investicija, ali činjenica je da ne teži svatko tome što je potpuno u redu jer kao što sam navela, znanje je raznoliko. Uz to, akademsko obrazovanje se može dobro isplatiti, ali bez razvijenih životnih vještina ni to neće biti lako te se time njegov značaj donekle smanjuje.

Primjerice, osoba koja posjeduje neko osnovno temeljno znanje o uravnoteženoj prehrani će to na jedinstven i optimalan način uvesti u svoj način života. To će se vjerojatno odraziti i na izgled i otud se stvara samopouzdanje iz dva aspekta – znanja i izgleda.

>> NE MOŽEŠ NAPREDOVATI U ONOME ŠTO NE MJERIŠ <<

Sulude fame kao što su „Naranča dijeta“, „UN dijeta, „Jogurt dijeta“, „Ljubljenje dijeta“ i druge nebuloze mogu polučiti kratkoročne rezultate, ali iza toga nema istinskog znanja, a time je i samopouzdanje kratkog vijeka.

Nikad ne znaš sve.

Važan aspekt znanja je znatiželja i shvaćanje da nikad ne znaš sve. Zapravo vrlo malo općenito znamo i čak i trenutni zakoni mogu biti pobijeni. Ipak, to ne znači da ne treba učiti jer su dosadašnje spoznaje po pitanju prehrane, financija, treninga i drugih stvari koje ljude mogu unaprijediti poprilično dobro postavljene, ako se, naravno, biraju kvalitetni izvori.

Zaključak

Znanje omogućuje da napraviš najbolje od onoga što imaš, unovčiš ono što imaš i da se prilagodiš raznim situacijama u kojima se možeš naći u životu te iz toga u konačnici izvučeš najbolje za sebe. Vezanje samopouzdanja uz izgled je normalno, ali kratkoročno te potencijalan izvor brojnih frustracija u budućnosti.

Teško je dati odgovor na pitanje „Tko/što sam ja?“, ali vjerujem da sam prije moj um nego moje tijelo. Hipotetski, da netko prebaci moj um u drugo tijelo to bih nekako više bila ja nego da se u moje tijelo stavi tuđi um. Tijelo je s druge strane odličan alat pomoću kojega proživljavamo iskustvo života. Zdravo i vitalno tijelo omogućava bolje i kvalitetnije usvajanje znanja te time i stupnja zadovoljstva iako smatram da poistovjećivanje s tijelom i temeljenje samopouzdanja na njemu ne nosi dugoročne pozitivne rezultate.

Autorica članka

Nives Ražnjević je studentica diplomskog studija Biokemije u Ljubljani. Kod biokemije najviše voli to što posjeduje svojstvo da raščlani gotovo sve do najsitnijih dijelova kako bi se dotakla istinska bit načina funkcioniranja. Isto to će vam pokušati prenijeti na pojednostavljen način kroz kratke i sažete članke na različite teme.

Uz to, zanimaciju pronalazi u fitnesu, čitanju, svim oblicima kvalitetno provedenog vremena s njoj dragim ljudima te njezinom mačkom. Prema hrani gaji posebnu strast, međutim, mrvicu više prema samom konzumiranju nego njezinoj pripremi.