Je li aspartam stvarno štetan?

Ako ćemo vjerovati svemu što pročitamo na internetu i prema tome kreirati svoje mišljenje, onda ispada da je aspartam koji se nalazi u hrpetini namirnica odgovoran za razne bolesti. Medicinske kompanije i proizvođači hrane kriju tu informaciju od cijelog svijeta, ali javno se zna da je štetan i da uzrokuje sve moguće bolesti, aspartam je otrov. Jedina nada je šačica blogera i aktivista koji se ne boje reći istinu o aspartamu i upozoriti na njegove štetne posljedice.

Naravno, postoji i znanost koja konstantno istražuje i preispituje stvari oko nas, a kroz studije dokazuje i opovrgava stvari, a ista stvar je i s aspartamom.

U ovom članku smo naveli što više studija i analiza koje jasno pokazuju da su tvrdnje o aspartamu samo tvrdnje i da nemaju znanstvenu podlogu, a objasnili smo i zašto je došlo do tako velike buke oko aspartama.

Što znanost kaže o aspartamu?

Znanstveni rad objavljen 2008. godine koji je napravio pregled velikog broja studija o aspartamu zaključuje sljedeće:

Critical review of all carcinogenicity studies conducted on aspartame found no credible evidence that aspartame is carcinogenic. The data from the extensive investigations into the possibility of neurotoxic effects of aspartame, in general, do not support the hypothesis that aspartame in the human diet will affect nervous system function, learning or behavior.

Epidemiological studies on aspartame include several case-control studies and one well-conducted prospective epidemiological study with a large cohort, in which the consumption of aspartame was measured. The studies provide no evidence to support an association between aspartame and cancer in any tissue.

Znanstvena studija koja datira još iz 1985. godine govori istu stvar, aspartam nije štetan za ljudsko zdravlje.

Available evidence suggests that consumption of aspartame by normal humans is safe and is not associated with serious adverse health effects. Individuals who need to control their phenylalanine intake should handle aspartame like any other source of phenylalanine.

Studija koja je provedena u Francuskoj pokazala je da nema povezanosti između aspartama i raka na mozgu, a studija provedena u Italiji također pokazuje da nema povezanosti između aspartama i raka želuca ili gušterače.

Zašto onda tolika buka oko aspartama?

Buka je došla od studije provedene na glodavcima koje su pokazale da izloženost aspartamu može biti povezana s rakom kod štakora i miševa. Prenosimo izvorni tekst niže.

In an article published in the March 2006 issue of Environmental Health Perspectives (EHP) Soffritti et al. (2006) of the European Ramazzini Foundation of Oncology and Environmental Sciences (ERF) reported that aspartame was associated with an increase in lymphomas and leukemias, transitional cell carcinomas of the renal pelvis and urether, malignant schwanomas of peripheral nerves, and hyperplasia of the olfactory epithelium.

Nakon toga, očito je trebalo nešto napraviti i krenulo se u istraživanje.

After the publication of the ERF aspartame study (Soffritti et al. 2006), the European Commission asked the European Food Safety Authority (EFSA) to assess the ERF aspartame carcinogenicity study results as a matter of high priority following the publication (EFSA 2005). The EFSA’s Scientific Panel on Food Additives, Flavorings, Processing Aids and Materials in Contact with Food (AFC), an 18-member panel that consisted of independent regulatory scientists and toxicologists, assessed the ERF aspartame carcinogenicity study using not only the ERF publication but also more extensive primary data and reports provided by ERF (EFSA 2006).

Na kraju se pokazalo da navedeno nije imalo nikakve veze s aspartamom, a isto možete pročitati na linku gdje u detalje objašnjavaju što su otkrili nakon provedenog istraživanja sporne studije.

Studije se provode na štakorima jer imamo nekih metaboličkih sličnosti, ali one se ne mogu primijeniti kod mehanizama koji se koriste za aspartam pa je to navelo na studiju koja je pokazala da rezultati koji su dobiveni kod  štakora nisu usporedivi i ne mogu biti mjerilo za čovjeka. Također je godinu nakon izašao i rad koji se bavi isključivo spornom studijom i ukazuje na njenu nerelevantnost.

>> JESU LI UMJETNA SLADILA ŠTETNA? <<

Zaključak

Kao i sve, problem su prekomjerne doze. Ipak, kod aspartama je isključivo teško doći do prekomjerne doze, a ljudi ga se boje zbog par studija provedenih na štakorima za koje je dokazano da ne mogu biti mjerilo za čovjeka.

Možda je bolje da se umjesto aspartama usredotočimo na razne gazirane i negazirane sokove kroz koje unosimo prekomjerne količine šećera?

This post is also available in: Engleski