VODIČ ZA UČENJE: Kako okrenuti ECTS bodove u svoju korist?

ECTS bodovi bi u pravilu trebali označavati zahtjevnost predmeta odnosno koliko je vremena potrebno uložiti da se gradivo predmeta usvoji. Jedan ECTS bod predstavlja 25 do 30 sati učenja. Dakle za predmet od 5 ECTS bodova potrebno je uložiti 125 do 150 sati učenja, a to uključuje navedena predavanja, vježbe, seminare te samostalno učenje.

Na slici je primjer obima jednog mojeg kolegija koji vrijedi 5 ECTS bodova. Iz tablice se vidi da predavanja, seminari i vježbe nose 75 sati rada, a samostalan rad preostalih 75 sati.

Kada imamo predodžbu o tome koliko se posla od nas zahtijeva, ovaj period je moguće podijeliti na dijelove. Na taj način dobivamo uvid u to koliko je vremena približno potrebno uložiti u svako predavanje kako bi se ono kvalitetno usvojilo.

Analiza kolegija

Kolegij koji sam odabrala za primjer u ovom slučaju sastoji se od 13 predavanja. Svaki kolegij najčešće sadrži i određene zadatke kao što su pisanje seminara, izrada prezentacija, učenje u kolokvij i slično.

Navedeni zadaci se ulaze u 75 sati predviđenih za samostalan rad. U odabranom primjeru mog kolegija imala sam određene zadatke koje sam morala kod kuće ispuniti (seminare, ponavljanja gradiva s predavanja), što mi je oduzelo oko 30% vremena predviđenog za samostalni rad. To mi ostavlja 50 sati pripreme za ispit od ukupnih 75 sati predviđenih za samostalni rad.

>> 4 NAČINA ZA ZANIMLJIVIJE I EFIKASNIJE PONAVLJANJE <<

Kod pripreme za završni ispit preostalih 50 sati možemo podijeliti na:

1. Broj lekcija sadržanih u kolegiju

Recimo da kolegij sadrži 15 lekcija, ovim izračunom dobijem da bih trebala 3,33 sata (cca 3 sata i 20 min) posvetiti svakoj lekciji kako bih svih 15 prošla u zadanom roku. Međutim, potrebno je misliti i na to da gradivo treba ponoviti tako da bi svakoj lekciji posvetila kraći vremenski period (recimo 2 h 30 min) kako bi mi na kraju ostalo vremena za ponoviti.

2. broj dana do ispita

Ako je ispit za 10 dana, dijeljenjem 50 sati sa brojem dana dobivamo podataka da je potrebno svaki dan učiti po 5 sati. Ovaj izračun moguće je još sistematizirati i prilagoditi kako bi se predviđenih 5 sati čim bolje i učinkovitije iskoristilo.

>> KAKO RAZLIKOVATI DEFINICIJE OD KONCEPATA? <<

Zaključak

Samo po sebi je intuitivno da ćemo u dužem periodu lakše naučiti te da kontinuirano učenje i ponavljanje nosi i najbolje rezultate, međutim sistematizacijom ciljeva možemo pratiti vlastiti uspjeh i prilagoditi vrijeme i trud svakom pojedinom slučaju jer nije isto učiti povijest i matematiku, a pogotovo je to ovisno o tome jesmo li kao pojedinac više skloni analitičkom razmišljanju ili pak imamo dobro razvijenu memoriju.

Iz osobnog iskustva znam da ECTS bodovi ne prate nužno zahtjevnost gradiva baš uvijek, ali mogu poslužiti kao dobar orijentir. Stoga, kritički ocijenite vlastite sposobnosti kao i zahtjevnost predmeta te uloženo vrijeme prilagodite prema vlastitim potrebama i željama.

Autorica članka

Nives Ražnjević je dobitnica Dekanove nagrade Medicinskog fakulteta u Rijeci, autorica znanstvenog rada iz područja utjecaja toksičnosti teških metala na žive organizme i dobitnica nagrade za najbolji vizualni identitet i izlaganje rada. Studira na magistarskom studiju Biokemije u Ljubljani.

Iako se cijeli studij odvija na slovenskom jeziku, uspješno ga savladava zahvaljujući izrazito razvijenim vjestinama, tehnikama i metodama organizacije i sistematizacije koje u vodiču za učenje želi podijeliti sa svim studentima i onima koji žele unaprijediti svoje vještine učenja.