Vodič za planiranje kupovine povrća – kupuj pametno i povoljno!

Povrće je važan dio prehrane, a često ne planiramo dobro kupovinu pa ostanemo bez povrća ili kupujemo dan za dan. Zato sam odlučio napraviti veliki vodič za planiranje kupovine povrća kako bi uvijek bili spremni i unijeli svoju dnevnu dozu povrća koja iznosi 300 do 500 grama dnevno.

Je li bolje svježe, smrznuto ili konzervirano?

Prije nego uopće krenem sa strategijom, želim se dotaknuti vječnog mita i vječnog pitanja – koje povrće je bolje? Srećom, ova tema je dovoljno istražena sa znanstvene strane i nema nutritivne razlike između forme u kojoj se nalazi povrće, puno važnije je da ga unesete.

Jedina realna razlika bit će kod okusa gdje će svježe povrće uvijek imati bolji okus od smrznutog ili konzerviranog, ali uz par začina tijekom i nakon pripreme, ni ovo više nije prepreka.

Povrće – vodič za planiranje kupovine

Krenimo mi sada na naš vodič, želim s vama podijeliti strategiju koja će vam pomoći da lakše, pametnije i povoljnije nabavljate tjedne zalihe povrća. Prije svega, ako znamo da dnevno trebamo unijeti 300 do 500 grama povrća, to bi na tjednoj razini značilo 2100 do 3500 grama povrća.

Ovo ćemo zvati naš tjedni povrtni budget povrća i sada idemo stvoriti sistem pomoću kojeg ćemo ga ispuniti bez problema.

Korak 1 – Odredi udio smrznutog povrća u povrtnom budgetu

Idemo vidjeti koliko će grama čini smrznuto povrće u našem tjednom povrtnom budgetu. Praktično je jer može stajati u škrinji, ne trune što dulje stoji već nas i dalje čeka. Kada pričamo o smrznutom povrću, imamo nekoliko opcija koje su se meni osobno pokazale jako praktične i favoriti su mi u dućanima:

• carski miks
• kineski miks
• meksički miks
• miks za juhu
• špinat
• ostali povrtni miksevi

Većina tih mikseva nalazi se u pakiranju od 450 grama. U mojem slučaju, uzet ću dva pakiranja smrznutog špinata (900 grama) i dva pakiranja nekog smrznutog miksa povrća (900 grama) – potpuno nevažno koji smrznuti miks uzmete. Ja se vodim akcijama jer ti miksevi obično koštaju oko 10 kuna pa jednostavno sačekam da dođu na akciju gdje su 5 do 7 kuna i onda kupim.

Odmah ću dati i smjernice gdje najviše kupujem smrznuto povrće – Diskont Stanić koji često ima akcije i velika pakiranja smrznutog povrća od 2.5 kilograma koja su znatno povoljnija, ali i manja od 450 grama. Od ostalih dućana mi je favorit K Plus smrznuto povrće gdje za 15 kuna dobijem kilogram.

Ledo će uvijek imati najskuplje smrznuto povrće i njega izbjegavam, a dobar je trik kupovati robnu marku dućana (primjerice, K Classic kod Kauflanda, K Plus kod Konzuma i sl.) jer će ona uvijek biti jeftinija od ostalih, a dobijete istu stvar.

Da zaključim, moj udio smrznutog povrća u povrtnom budetu je oko 1.800 grama.

Korak 2 – Odredi udio svježeg povrća u povrtnom budgetu

Idemo dalje puniti naš povrtni budget, vrijeme je za svježe povrće. Uz to što ga trebate dobro pregledati kod kupovine kako bi bili sigurni da ne kupujete nešto što je već napola trulo, pripazite, svježe povrće ne može stajati danima i tjednima jer će se proces zrenja nastaviti i što je zrelije, sadržaj vitamina i minerala počinje opadati, a ovo je česta pojava kod zelenog lisnatog povrća.

Zato ga držite u frižideru te ovisi od povrća do povrća koliko može stajati, primjerice, svježa brokula oko 3 do 5 dana dok je kod mrkve, koja je korjenasto povrće, to može trajati oko 3 tjedna.

Ovdje imate dvije opcije:

1. Pojedete ga u sljedećih par dana ako ne može dugo stajati i to je to
2. Pojedete dio, ostatak blanširate i spremite u škrinju

No dobro, nakon kratke edukacije o svježem povrću i kako postupati s njim, idemo mi sada odrediti koji je udio svježeg povrća u našem povrtnom budgetu. Kada pričamo o svježem povrću, evo mojih favorita:

• brokula
• blitva
• kelj (savojski kupus kod nas)
• kupus
• mrkva
• kelj pupčar
• paprika, rajčica, krastavac
• rikola, matovilac, zelena salata

Kada kupujem koje, uglavnom se vodim akcijama. Kada je brokula na akciji za recimo, 7 kuna komad, a komad ima oko 500 grama, uzmem brokulu. Isto vrijedi i za ostalo povrće. Ovdje neću ići fiksno kao kod smrznutog jer odabir varira, ali recimo da gledam imati oko 1300 do 1500 grama iz svježeg povrća.

Na primjeru to može značiti da uzmem dvije paprike (300 grama), dva krastavca (400 grama), paket rikole (100 grama), mrkvu (200 grama) i jednu svježu brokulu (500 grama). Naravno, ova količina može varirati i biti veća ako vidim neke super prilike na akcijama pa onda u svojem povrtnom budgetu smanjim udio smrznutog povrća, recimo, izbacim jedan smrznuti miks i umjesto njega ubacim svježu brokulu.

Da zaključim, moj udio svježeg povrća u povrtnom budetu je oko 1300 do 1500 grama.

Korak 3 – odredi udio konzerviranog povrća u povrtnom budgetu

Za kraj nam ostaje konzervirano povrće, a često ljudi misle da je loše, manje vrijedno i slično. Naučili smo na početku članka, nema razlike.

Ocijedite ga i riješena stvar, nećete piti vodu kiselih krastavaca i slično (osim ako ste izgubili okladu). Kada pričamo o konzerviranom povrću, moji favoriti su:

• kiseli krastavci
• cikla

Uglavnom uzmem staklenku od svakoga i to mi traje, na tjednoj bazi konzumiram oko 300 grama konzerviranog povrća, ciklu izvadim na salatu uz neki obrok, a kisele krastavce volim uz neku platu s pršutom i sirom ili uz kajganu, dobro mi dođu zbog hrskave teksture koja osvježi cijelu stvar.

Da zaključim, moj udio konzerviranog povrća u povrtnom budgetu je oko 300 grama.

U mojem slučaju, ovo ispada oko 3600 grama povrća tjedno što je nešto iznad 500 grama dnevnog prosjeka, a savjetovao bih svima da, iako je dnevna doza povrća u rasponu od 300 do 500 grama, ciljajte biti blizu, ali i iznad gornjeg dijela raspona. Naravno, netko tko uopće ne jede povrće neka za početak cilja dostići 300, a s vremenom, kako steknete naviku, krenite se penjati na ljestvici.

Kako uštedjeti kod kupovine povrća?

Kao što sam pisao kroz članak, uglavnom pratim akcije i kupujem na akcijama. Malo mi je apsurdno davati 10 i više kuna za 450 grama smrznutog povrća pričekam akciju, znam koji mi je povrtni budget pa iskoristim priliku i kupim za dva tjedna umjesto za tjedan dana.

Kod svježeg povrća to nije izvedivo jer ne može baš stajati toliko dugo ako nakupujem više, ali tu onda jednostavno pričekam akcije, pogledam ih unaprijed, vidim da će recimo od srijede brokula biti na akciji, kupim ju tada i pojedem u par dana.

Također, još jedan super trik – instalirajte si aplikacije za programe vjernosti kod dućana, a koji vam daju popuste. Ti popusti neće biti spektakularni u jednoj kupovini, možda uštedite par kuna, ali kuna po kuna i s vremenom se to nakupi, trebamo gledati dugoročno kod ovakvih stvari jer ćemo povrće kupovati dugoročno, nećemo biti entuzijastični dva tjedna i onda prestati.

Zaključak

Ideja je da napravimo svoj povrtni budget u gramima na tjednoj razini, odredimo koliko tog budgeta čini svježe, smrznuto i konzervirano povrće i sukladno tome radimo svoje tjedne zalihe. Pratimo akcije i povrće koje možemo, kupimo u nešto većim količinama ako je na akciji i na taj način smo uvijek sigurni da kod sebe imamo zalihu povrća, a sve kako bi unijeli svoju dnevnu dozu povrća.

Nedostaje ti recepata za povrće i ne znaš kako ga ukusno spremiti? Upravo to je to ideja iza naše poznate kuharice Dnevna Doza Povrća lansirane prošle godine, a koja ti daje 30 finih recepata s povrćem koji su jednostavni i brzi za pripremu i pomažu ti da uneseš povrće koje ti je fino, a ne da skuhaš smrznuto povrće, malo ga posoliš i bude ti prosječno pa ga jedeš na silu.

Vrijeme je da povrće postane ukusno! 🙂