Ono si što radiš svaki dan – kako unaprijediti vlastitu osobnost i ostvariti zacrtane ciljeve?

Postoje karakteristike koje bi na sebi vjerojatno htjeli promijeniti. To može biti lijenost, temperament, povodljivost, sklonost opijatima, odgađanje obaveza ili pak nešto drugo. S ponekima smo se već pomirili te ih prihvatili kao dio vlastite osobnosti. Međutim, teško da za sebe možemo reći da smo jednaki kao prije 5 ili 10 godina.

Kako dolazi do promjene u osobnosti?

Građa mozga utječe na ponašanje. Ključnu ulogu u izgradnji novih moždanih puteva igra neuroplastičnost – izraz koji podrazumijeva mogućnost mozga da se mijenja. Donedavno se smatralo da je mozak odrasle osobe formiran i da se nakon određene dobi više ne može promijeniti. Ta tvrdnja naime nije točna, upravo suprotno – mozak se itekako mijenja ovisno o tome čemu je izložen! I ne samo to, na njegovu promjenu možemo utjecati i sami.

Zamislimo mozak kao mnoštvo cesta (živčane stanice koje grade mozak su duguljaste, baš poput kakvih puteva) kojima putuju putnici (živčani impulsi) noseći poruke važne za naše preživljavanje. Putevi koje se ne koriste – propadaju, dok se oni koji se koriste obnavljaju i nadograđuju.

Sami izgrađujemo i zapuštamo svoje živčane stanice.

Poruka na taj način putuje brže i učinkovitije. Između različitih cesta moguće je izgraditi obilaznice (nove neuronske sinapse) koje omogućavaju spajanje dosad nespojenih cesta te brži i lakši prijenos poruka. Ideja neuroplastičnosti počiva upravo na tome – ceste se konstantno izgrađuju i nadograđuju. Stvaranjem neuronskih sinapsi stvari povezujemo u cjelinu te omogućavamo brži pristup informacijama. Drugim riječima, brže se prisjećamo i reagiramo.

>> NE MOŽEŠ NAPREDOVATI U ONOME ŠTO NE MJERIŠ <<

Putevima možemo dopustiti da se sami od sebe oblikuju te na kraju formiraju našu osobnost bez vlastite kontrole. U tom slučaju smo tek pasivni gledaoci u procesu izgradnje i (ne)razvoja osobnosti. Međutim, spoznajom postojanja fenomena neuroplastičnosti otvaramo vrata aktivnom oblikovanju sebe. Upravo tu spoznaju je moguće iskoristiti za dostizanje vlastitih ciljeva, što god oni bili – mršavljenje, dobivanje na mišićnoj masi, poslovni uspjeh, podizanje samopouzdanja, podizanje životnog standarda ili promjena načina života. Mi smo tvorci vlastitog uspjeha.

Kako mijenjamo i gradimo moždane puteve?

Ključna riječ u procesu pregradnje mozga je navika. Ona može biti dobra ili loša, ali neovisno o tome kako ju doživljavamo usvaja se na jednak način – učestalim ponavljanjem radnje i time utiskivanjem živčanog puta za tu naviku. Na taj način plastičnost mozga se mijenja. Charles Duhigg u svojoj knjizi Moć navike detaljno objašnjava procese usvajanja i gubitka navika.

Svaki put kada neku radnju ponovimo, ona se utisne čvršće u naše moždane obrasce. Analogno tome, svaki put kada određenu radnju izbjegnemo, „cesta“ polagano propada jer se ne koristi, odnosno, gubi se iz moždanih obrazaca. Zaboravljamo.

>> KAKO SI POVEĆATI ŠANSE ZA OSTVARIVANJE CILJEVA? <<

Da bi navike mijenjali, uz njihovo ponavljanje, bitno je i kakvu sliku imamo o sebi. Na primjer, osoba koja doživljava sebe kao pušača će se teže riješiti ove navike od one koja sebe doživljava kao sportaša.

Kako usvajamo dobre navike?

Osoba koja jednom godišnje zapali cigaretu nije pušač, kao što ni osoba koja odradi jedan trening mjesečno nije sportaš. Mozak je poput mišića, potrebno je trenirati karakteristiku koju želimo razviti.

Učestalo ponavljanje radnje.

Karakteristiku stječemo njezinim učestalim ponavljanjem. Stoga, idući put kada pomislite na preskakanje treninga, iako ste si zacrtali redovito treniranje, sjetite se da je radnju važno odraditi kako bi put u neuronskoj „cesti“ ostao utisnut. Kada se navika ponovi dovoljan broj puta, ona postaje automatska. To znači da se svaki idući put potrebno sve manje „prisiljavati“ da odradimo ono što smo si zacrtali.

Kako se riješiti loših navika?

Mozak zaboravlja ono što ne koristi, kao što i mišić koji nije korišten atrofira. Međutim, ako je loša navika već stečena, put je duboko ukopan te se takvoj navici teško oduprijeti. Loša navika rješava se pomoću tri podjednako važna pristupa – osvješćivanjem trenutka u kojem započinjemo izvoditi naviku koje se želimo riješiti, suzdržavanjem od provođenja radnje te zamjenom za dobru naviku.

Primjerice, stvaranjem navike redovitog treniranja počet ćemo kroz određeno vrijeme doživljavati sebe kao sportaša i time će cilj prestanka pušenja postati djelomično lakši. Rješavanje loših navika je dugotrajan proces i nije jednostavan, međutim, svakom odbijenom cigaretom neuronski put slabi, a svakim odrađenim treningom se stvara jača pozitivna slika o sebi.

Zaključak

Mozak je moguće modelirati prema vlastitim željama što u konačnici može značiti i promjenu u osobnosti. Modeliranje se provodi stvaranjem navika. Važno je zapamtiti da se svakim ponavljanjem navika produbljuje otisak u moždanim brazdama, a karakteristika u našoj osobnosti jača. Dakle, nismo lijeni/pušači/nešto treće već smo samo kroz dugi period njegovali upravo ceste koje vode takvom ponašanju. S ovakvim pristupa razvijamo rastući način razmišljanja (growth mindset) koji je temelj za uspješno postizanje ciljeva u gotovo svim aspektima života.

Izvori:
Jeffrey P. Fry (2019): Sport, Neuroplasticity and Freedom. The Journal of Cognition and Neuroethics. 6(1), 19-28, dostupno na: http://jcn.cognethic.org/jcnv6i1.pdf#page=19
Guyton i Hall (2017): Medicinska fiziologija,udžbenik, 13. izdanje. Medicinska naklada, Zagreb, str. 746-748

Autorica članka

Nives Ražnjević je studentica diplomskog studija Biokemije u Ljubljani. Kod biokemije najviše voli to što posjeduje svojstvo da raščlani gotovo sve do najsitnijih dijelova kako bi se dotakla istinska bit načina funkcioniranja. Isto to će vam pokušati prenijeti na pojednostavljen način kroz kratke i sažete članke na različite teme.

Uz to, zanimaciju pronalazi u fitnesu, čitanju, svim oblicima kvalitetno provedenog vremena s njoj dragim ljudima te njezinom mačkom. Prema hrani gaji posebnu strast, međutim, mrvicu više prema samom konzumiranju nego njezinoj pripremi.