VODIČ ZA UČENJE: Kako “hakirati” knjige i udžbenike?
Na knjige i udžbenike je smisleno prijeći nakon što smo utvrdili što nam s predavanja nije jasno i zahtjeva dodatno objašnjenje. Dakako, postoje slučajevi kada nam ništa nije jasno i kada je potrebno sve učiti iz udžbenika, ali kako bismo sami sebi olakšali posao, bitno je da se prilikom učenja iz prezentacija zaista pokušamo čim više toga samostalno prisjetiti s predavanja, vježbi i seminara i objasniti si svojim riječima jer to znači znatno manje posla u ovom dijelu.
Neovisno o tome je li gradivo koje učite iz udžbenika jako široko (jer recimo niste bili na predavanjima) ili se pak radi o pojašnjenju koncepta ili definicije iz prezentacije, podijelit ću s vama tehniku koja je za mene kroz moje akademsko obrazovanje odlično funkcionirala.
Počnite čitati od zadnje stranice
Naime, knjige predviđene kao relevantna literatura za pojedini predmet najčešće nisu pisane u formi beletristike. Iako mogu biti zanimljive ako se čitaju kao pričica, njihova zanimljivost ovisi o tome što je vama kao pojedincu zanimljivo. Stoga je pametno lekciju pročitati od zadnjih stranica te onda krenuti na prvu.
Zašto?
Udžbenici su najčešće sastavljeni tako da se na kraju lekcije nalazi nekakav sažetak, ključni pojmovi i nekakva pitanja za ponavljanje dok sam tekst lekcije može jako ući u širinu u kojoj se lako izgubiti ako ne znamo na što se fokusirati. Ako prednost damo čitanju sažetka i pitanja za ponavljanje, pripremit ćemo mozak na tekst same lekcije te kada ga krenemo čitati, mislima će biti teže odlutati i lakše ćemo se fokusirati na ono što je ključno i treba biti zapamćeno.

>> KAKO ZAPOČETI S UČENJEM ZA KOLEGIJ? <<
Zaključak
Knjige i udžbenike koristite kao dopunsku literaturu uz sadržaj koji je dostupan s predavanja. Ako sadržaj s predavanja nije dostupan, na predavanjima niste bili prisutni ili je gradivo takvo da se može učiti isključivo iz udžbenika, pristupite čitanju i memoriranju pametno na način da svoj mozak pripremite da se automatski fokusira na važne pojmove.
To možete ostvariti na način da pronađete sažetak cjeline te pitanja za ponavljanje koja se najčešće nalaze na kraju pojedine lekcije u knjizi.
Autorica članka
Nives Ražnjević je dobitnica Dekanove nagrade Medicinskog fakulteta u Rijeci, autorica znanstvenog rada iz područja utjecaja toksičnosti teških metala na žive organizme i dobitnica nagrade za najbolji vizualni identitet i izglaganje rada. Studira na magistarskom studiju Biokemije u Ljubljani.
Iako se cijeli studij odvija na slovenskom jeziku, uspješno ga savladava zahvaljujući izrazito razvijenim vjestinama, tehnikama i metodama organizacije i sistematizacije koje u vodiču za učenje želi podijeliti sa svim studentima i onima koji žele unaprijediti svoje vještine učenja.



